SLAVONSKI BROD - Unutar središnjeg dijela je kavalir - masivni, ciglom zidani jednokatni objekt u obliku potkove.
U unutrašnjosti kavalira nalazilo se čak 108 velikih prostorija jednakih tlocrtnih dimenzija-kazamata, koje su služile za logističke potrebe vojske, dakle za smještaj vojnika, artiljerijske radionice, kolarnicu, bravarnicu, oružarnicu, spremište oružja, pekaru, spremište za namirnice, bolnicu, ljekarnu. U obnovljenom dijelu jugozapadnog dijela kavalira, na bruto površini od 1.800 četv. m danas se smjestila se jedinstvena Galerija Ružić s prvim stalnim postavom suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća.
U Galeriji se može razgledavati više od 400 umjetnina iz vrijedne zbirke hrvatskog kipara i slikara, Branka Ružića, rođenjem Brođanina (Slavonski Brod, 1919. - Zagreb 1997.), te njegovih suvremenika i prijatelja.U izložbenom salonu Galerije se, uz kostimirane lutke graničarskih vojnika u prirodnoj veličini, nalazi i maketa tvrđave koja u potpunosti dočarava vojnički život na granici Austro-ugarskog carstva u 18. i početkom 19. stoljeća. U centru tvrđavskog trga, sve do 1947. stajala je barokna tvrđavska crkva Sv. Ane, koju su s južne strane zatvarale dvije zgrade - Slavonska kasarna koja je obnovljena te je danas u njoj sjedište Klasične gimnazije Fra Marijana Lanosovića i kasarna štaba. Upravo na tvrđavskom trgu organizirane turističke grupe, prethodno najavljene u Turističkoj zajednici imaju prigodu nazočiti "living history" programima u kojima sudjeluju posebno angažirani pojedinci kostimirani u odore husara 12. Slavonske husarske regimente iz druge polovice 18. stoljeća, kao i drugi likovi iz tvrđavske prošlosti poput tvrđavskog zapovjednika i pisara, tvrđavskih stražara i zanatlija i drugo.
Vanjski obrambeni pojas činili su revelini - trokutasta utvrđenja koja štite glavne bedeme i onemogućavaju neprijatelju pristup tvrđavi. Svi su od zemljanog naboja, s vanjske strane ozidani ciglom. Unutar bedema zapadnog i istočnog revelina su reduiti - peterokutna utvrđenja koja su služila kao priručna spremišta baruta i puškarnice. Brodska tvrđava je naglim razvojem opsadne tehnike izgubila već od sredine 19. stoljeća svoju obrambenu zadaću.
Od tada se Brod na Savi počinje intenzivno razvijati, a stari drveni Brod nestaje. Devastacija tvrđave Brod nastavlja se tijekom 20. stoljeća. Pojedine objekte ruši sama vojska kao neupotrebljive, a prije napušteni i neodrživi objekti sami se urušavaju i propadaju. Nakon 1945. godine sve do Domovinskog rata devedesetih godina 20. stoljeća tvrđava služi za smještaj vojnika Jugoslavenske narodne armije. Danas tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije i jedinstven i monumentalan primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Slavoniji, pripada gradu Slavonskom Brodu koji je odlučno krenuo u njezinu revitalizaciju.
Izvor: Slavonski-Brod.Hr
Foto Željko Klindžić