SLAVONSKI BROD - Arheološki nalazi naselja na području Slavonskog Broda stari su preko 8000 godina! Kao i većina povijesnih nalaza i ovaj započinje slučajnošću kada je prije tri godine pri iskopu zemlje za potrebe slavonskobrodske Ciglane otkriveno prapovijesno nalazište čiji je dio nažalost nepovratno izgubljen višegodišnjom aksploatacijom gline.
Otkrice GalovaArheološka istraživanja predvode dr. Kornelija Minichreiter - stručna suradnica Instituta za arheologiju u Zagrebu i prof. Jesenka Miškiv - viši kustos Muzeja Brodskog Posavlja a ekipu sačinjavaju još prof. Marija Mihaljević iz Nove Gradiške i prof. Marko Dizdar iz Vinkovaca kao i apsolventi arheologije iz Zagreba, Saša Kovačević i Marcel Burić.
Muzej Brodskog Posavlja je nakon prvih nalaza postigao obustavu daljneg iskopa, a 1997. došlo je do provedbe Zakona o zaštiti spomenika kulture čime je spašen još jednan arheološki lokalitet unutar registrirane arheološke zone grada. U prve dvije faze arheoloških iskopavanja na površini od 1.100 kvadratnih metara otkrivena su dva prapovijesna arheološka lokaliteta: dio nekropole s paljevinskim grobovima iz srednjeg ili kasnog brončanog doba te dio velikog niza starčevačkih naselja koji se protežu od Slobodnice preko sjevernog dijela Slavonskog Broda do Donje Vrbe.
Ovaj lokalitet, Galovo, je poseban po tome što ovdje nije bilo naselja (koje se vjerojatno nalazilo u blizini) ali smo otkrili prostor gdje su ukapani mrtvi što je dosta rijetko u starčevačkoj kulturi. Procjenjujemo da je lokalitet star 6 do 8 tisuća godina, a najveće njegovo značenje je što su ovdje po prvi puta istraženi materijalni dokazi o prvom ili najstarijem naseljavanju područja današnjeg grada Slavonskog Broda!
Imamo zanimljive nalaze i sretna sam što će naš Muzej biti obogaćen s puno predmeta i saznanja o ovoj najstarijoj kulturi na području brodskog Posavlja i Hrvatske.
Dakle, naseljavanje slavonskobrodskog područja zadire osam tisuća godina u prošlost, u rano kameno doba, iako se do sada mislilo da su ovo područje prvi puta naselili ljudi iz brončanog doba. Očito se ljudima kamenog doba dopao ovaj kraj i arheolozi pretpostavljaju da je ovdje bilo dosta veliko naselje je imaju podatke o istovremenim nalazima na Igraču, na vrhu diljskog obronka koji se spušta skoro do Save, zatim na području Ciglane te na području potoka Glogovice. Nakon ledenog doba s dolaskom toplije klime rađaju se naselja uz velike rijeke, kao što je Sava, koju ljudi oduvijek koristili za promet a ovdje je oduvijek bio i prelaz u susjednu Bosnu.
Arheolozi su zatečeni veličinom naselja koje je po prvim naznakama najveće naselje iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske. Za sada su pronađeni mnogobrojni nalazi (keramičko posuđe, kamene izrađevine pa čak kosti kako ljudske tako i životinjske). O čemu se točno radi znat će se nakon temeljite znanstvene obrade.
Dr. Kornelija Minichreiter,
stručna suradnica Instituta za arheologiju u Zagrebu
Prof. Jesenka Miškiv
Muzej Brodskog Posavlja