Slavonski Brod: Povijest: Najstariji nalaz
SLAVONSKI BROD - Geološki nalazi šireg područja brodske okolice sežu u vrijeme paleozoika (oko 300 milijuna godina starosti), a dokumentirani su pojavom eruptivnih stijena. Najstariji tragovi pojave živih bića pripadaju vremenu tercijara (oko 20 milijuna godina starosti) i vežu se uz nalaze fosila životinjskih zajednica Panonskog mora (okamenjeni puževi, školjke, ježinci, ribe, koralji, zvjezdače i slično). Najznačajniji su nalazi kralježaka kita vrste Mesocoetus agrami i ostaci zubi morskih pasa vrste Carcharodon megalodon.
Pojava kopnenih sisavaca u ovom prostoru vezana je za vrijeme kvartara (oko milijun godina starosti). Osobito su česti nalazi mamuta, špiljskog medvjeda, bizona, jelena lopatara, a najznačajniji nalaz predstavlja otkriće stepskog slona. Radi se o cjelovitom otkriću lubanje stepskog slona pronađenog pri iskopu kanala Glogovica u samom gradu, 1957. godine. Ovaj primjerak pripada vrsti Mamuthus armeniacus i datira se oko 400.000 godina starosti, a predstavlja najcjelovitiji takav nalaz u ovom dijelu Europe. Do sada najstariji tragovi pojave čovjeka na širem području slavonske i bosanske Posavine pripadaju vremenu srednjeg paleolitika (starije kameno doba - oko 40.000 godina starosti) - kulturi musterien i mogu se pratiti kroz vrijeme mlađeg paleolitika i mezolitika (sve do oko 10,000 godina starosti).
U okolici Slavonskog Broda najstariji nalazi ljudske prisutnosti sežu u vrijeme starijeg neolitika (mlade kameno doba - 8,000 godina starosti). To je vrijeme stvaranja prvih naselja i prelaska na sjedilačku privredu. Osim lovom i ribolovom te sakupljačkim aktivnostima, čovjek se započinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a živi u naseljima poluukopanima u zemlju - zemunicama ... Upotrebljava se uglačano kameno orude i oružje (sjekire, strelice, mikroliti, žrvnjevi), a započinje proizvodnja keramičkih predmeta i tkanje tkanina.
Izgleda da su uvjeti za život na prostoru šire brodske okolice u vrijeme starijeg neolitika bili izuzetno povoljni, jer se javlja velik broj naselja najstarije neolitičke kulture jugoistočne Europe - starčevačke kulture. Upravo šire područje grada Slavonskog Broda obiluje nalazima iz ovog razdoblja te se s velikom sigurnošću može govoriti o kompleksu naselja ili o središnjem naselju ove kulture u Slavoniji i to u njenim ranim fazama. U neposrednoj okolici grada i u samom gradu postoji desetak lokaliteta ove kulture, a najznačajnija nalazišta su: na Igraču pokraj Broda, na Ciglani u Brodu i na Dužinama kraj Zadubravlja.
Negdje prije 6 000 godina nastaje u prostoru Slavonije osebujna neolitička pojava - sopotska kultura. Ova kultura predstavlja ekskluzivno slavonsku pojavu i traje sve do kraja četvrtog milenija prije Krista. U to se vrijeme osim zemuničnih naselja javljaju i naselja s nadzemnim kućama pravokutnog oblika. Po velikoj brojnosti lokaliteta u okolici grada (oko 20) vidljivo je da je intenzitet naseljavanja i života nastavljen. Najznačajniji lokaliteti ove kulturne pojave su: Marinci - Brodsko Vinogorje, Slobodnica, Klinovac - Klokočevik, Medvode - Glogovica i Topolice - Gornja Bebrina.
Tijekom trećeg tisućljeća prije Krista u prostore središnje i istočne Slavonije pristiže novi populacijski element i zaposjeda ovo područje - nosioci badenske kulture. Badenski etnik osvaja ove prostore kao nosilac novog doba - eneolitika. Vrijeme eneolitika predstavlja vrijeme pojave metalurgije - proizvodnje bakrenih predmeta. Nosioci badenske kulture unose svoj način života i naseljavaju se na drugim pozicijama od onih poznatih u vrijeme sopotske kulture. Žive u zemuničnim naseljima, spaljuju pokojnike ili ih sahranjuju skeletno, proizvode svoje osebujne oblike keramičkih posuda i ukrašavaju ih kaneliranjem, urezivanjem i sličnim postupcima. Za njih se pretpostavlja da su nosioci prvog (najstarijeg) vala seobe Indoeuropljana u europske krajeve. Nedaleko od Slavonskog Broda - na lokalitetu Saloš kod Donje Vrbe otkrivene su metalurške radionice u ostacima naselja badenske kulture. Slični tragovi proizvodnje metalnih predmeta pronađeni su i na lokalitetu Okukalj kod Gornje Bebrine te je time okolica grada Broda postala značajnim područjem za proučavanje pojave najranije metalurgije u Europi. Osim spomenutih lokaliteta vrijedno je spomenuti nalazište u Ruščici (Taške) i Donjoj Bebrini (Paljevine).
Prirodnim povijesnim razvojem badenska kultura u području Slavonije transformira se prije oko 4,500 godina u kostolačku kulturu, iz koje će se kasnije razviti vučedolska kultura - najznačajnija eneolitička kulturna manifestacija u Slavoniji koja u svojim kasnijim fazama doživljava ekspanziju i širi se na velik dio srednje i jugoistočne Europe. Nažalost, u okolici Broda imamo, za sada, utvrđene samo sporadične nalaze ovih kultura i to na lokalitetima: Gornja Bebrina - Okukalj, Donja Vrba - Saloš i Donja Bebrina - Paljevine.
Pri kraju trećeg tisućljeća prije Krista dolazi do propasti vučedolske kulture i nastaju velike promjene u ovim krajevima - rađa se novo doba - brončano doba. Tada započinje upotreba bakra vezanog u slitinu s olovom, kositrom ili arsenom - upotreba bronce. U okolici Broda nisu pronađeni tragovi najranijih kulturnih manifestacija ovog doba. Na lokalitetu Donja Bebrina - Paljevine otkriveni su ostaci keramike vatinske kulture - kulturne pojave kraja ranog i početka srednjeg brončanog doba. Veći broj lokaliteta vezan je uz ostatke "brodske kulture" (u literaturi označene kao bebrinski tip hatvanskog kulturnog kompleksa). O ovom fenomenu srednjeg brončanog doba vrlo se malo zna jer nije bilo sustavnih istraživanja niti jednog lokaliteta, iako ih je u širem području brodskog Posavlja poznato do danas desetak. Najznačajniji lokaliteti u okolici Broda su: Slavonski Brod - Galovo, Gornja Bebrina - Bidevi, Donja Bebrina - Malo selište, Stari Slatnik - Jelas polje.
Prije otprilike tri tisuće i tristo godina nastaje vrijeme kasnog brončanog doba. To je vrijeme nastanka kulture žarnih polja u Slavoniji. Nosioci ove kulture imaju vrlo razvijenu tehnologiju prerade i obrade bronce. Povoljan strateški i prometni položaj kao i blizina rudom bogatih predjela Bosne omogućili su pravu eksploziju naseljavanja područja oko Slavonskog Broda. Većina naselja je smještena u ravnici uz rijeku Savu gdje je pronađen i najveći broj otkrivenih nekropola i ostava. Okolica Broda je izuzetno značajan prostor za proučavanje fenomena brončanodobnih ostava. Radi se najvjerojatnije o ostavama putujućih majstora - ljevača brončanih predmeta.
Do sada je otkriveno dvadesetak ovakvih ostava s više tisuća brončanih predmeta različitog oblika i namjene: oruđe i oružje (srpovi, sjekire, noževi, britve, koplja, mačevi, bodeži i slično) te nakit (ogrlice, narukvice, nanogvice, prstenje, fibule, privjesci, okovi, igle, pojasevi i slično). Uz predmete od bronce pronađene su u ostavama i pogače sirove bronce, posude za lijevanje i kalupi za lijevanje bronce. Najznačajnije ostave su: Brodski Varoš - Jarača, Slavonski Brod - Bjeliš I i II, Slavonski Brod - Livadićeva ulica i Poljanci - Donje polje (više ostava). Stanovništvo tog vremena gradi nadzemne kuće od drveta i blata četverokutnog oblika, a često ih podižu u močvarnim predjelima pa ih tada grade u formi sojenica. Od petnaest uočenih naselja u okolici grada Broda spomenimo ona najvažnija: Završje - Gradište, Sibinj - Visovac, Ruščica - Vretena, Slavonski Brod - Bjeliš, Slavonski Brod - temelji Kazališno-koncertne dvorane i Garčin - Ilijanska šuma. Osobito značajni su i nalazi nekropola otkrivenih u Vranovcima (Gomilice), Oriovcu i Starim Perkovcima (Dobrevo). Radi se o ukopu spaljenih kostiju pokojnika tako da se kosti pokapaju u urnama (tzv. gređanski tip).
Pojava starijeg željeznog doba u Slavoniji nije popraćena nikakvim nasilnim promjenama jer i dalje nastavljaju živjeti tradicije nosilaca kulture žarnih polja pod dojmovima novih kulturnih utjecaja s Istoka i Zapada. U svakodnevnom životu gubi se uloga bronce i osiromašuje proizvodnja te se pojednostavljuju oblici predmeta, a povećava se uloga željeza. Ovo razdoblje započinje od osmog stoljeća prije Krista. Zbog neistraženosti lokaliteta iz ovog vremena može se govoriti samo o sporadičnim nalazima starijeg željeznog doba u okolici Slavonskog Broda. Najznačajniji lokaliteti bi bili: Slavonski Brod, Sibinj i Završje.
Novi migracijski pokreti počinju u petom stoljeću prije Krista premještanjem Kelta iz Galije na istok. U četvrtom stoljeću prije Krista stižu u naše krajeve i zauzimaju prostor Slavonije pa tako i brodsku okolicu. Tada započinje razdoblje mlađeg željeznog doba. Kao dobri poznavaoci obrade i prerade željeza te kao izraziti ratnici, Kelti se nameću domaćem stanovništvu kao gospodari. Vješti su u proizvodnji keramičkog materijala na brzo rotirajućem kolu, obradi stakla i emajla. Po uzoru na Grke i Rimljane kuju novac. Grade utvrđena naselja s bedemima od paljene zemlje - tzv. oppidum. Jedan takav oppidum je uočen na lokalitetu Donja Bebrina - Paljevine. Najznačajniji lokaliteti u okolici Broda su: Gornja Bebrina - Bidevi, Slavonski Brod - centar, Završje - Gradište i Klokočevik - Gardun grad.
Vlast Kelta u ovim prostorima traje sve do kraja prvog stoljeća prije Krista, kada u ovo područje prodiru Rimljani.
Josip Lozuk
Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod
Pojava kopnenih sisavaca u ovom prostoru vezana je za vrijeme kvartara (oko milijun godina starosti). Osobito su česti nalazi mamuta, špiljskog medvjeda, bizona, jelena lopatara, a najznačajniji nalaz predstavlja otkriće stepskog slona. Radi se o cjelovitom otkriću lubanje stepskog slona pronađenog pri iskopu kanala Glogovica u samom gradu, 1957. godine. Ovaj primjerak pripada vrsti Mamuthus armeniacus i datira se oko 400.000 godina starosti, a predstavlja najcjelovitiji takav nalaz u ovom dijelu Europe. Do sada najstariji tragovi pojave čovjeka na širem području slavonske i bosanske Posavine pripadaju vremenu srednjeg paleolitika (starije kameno doba - oko 40.000 godina starosti) - kulturi musterien i mogu se pratiti kroz vrijeme mlađeg paleolitika i mezolitika (sve do oko 10,000 godina starosti).
U okolici Slavonskog Broda najstariji nalazi ljudske prisutnosti sežu u vrijeme starijeg neolitika (mlade kameno doba - 8,000 godina starosti). To je vrijeme stvaranja prvih naselja i prelaska na sjedilačku privredu. Osim lovom i ribolovom te sakupljačkim aktivnostima, čovjek se započinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a živi u naseljima poluukopanima u zemlju - zemunicama ... Upotrebljava se uglačano kameno orude i oružje (sjekire, strelice, mikroliti, žrvnjevi), a započinje proizvodnja keramičkih predmeta i tkanje tkanina.
Izgleda da su uvjeti za život na prostoru šire brodske okolice u vrijeme starijeg neolitika bili izuzetno povoljni, jer se javlja velik broj naselja najstarije neolitičke kulture jugoistočne Europe - starčevačke kulture. Upravo šire područje grada Slavonskog Broda obiluje nalazima iz ovog razdoblja te se s velikom sigurnošću može govoriti o kompleksu naselja ili o središnjem naselju ove kulture u Slavoniji i to u njenim ranim fazama. U neposrednoj okolici grada i u samom gradu postoji desetak lokaliteta ove kulture, a najznačajnija nalazišta su: na Igraču pokraj Broda, na Ciglani u Brodu i na Dužinama kraj Zadubravlja.
Negdje prije 6 000 godina nastaje u prostoru Slavonije osebujna neolitička pojava - sopotska kultura. Ova kultura predstavlja ekskluzivno slavonsku pojavu i traje sve do kraja četvrtog milenija prije Krista. U to se vrijeme osim zemuničnih naselja javljaju i naselja s nadzemnim kućama pravokutnog oblika. Po velikoj brojnosti lokaliteta u okolici grada (oko 20) vidljivo je da je intenzitet naseljavanja i života nastavljen. Najznačajniji lokaliteti ove kulturne pojave su: Marinci - Brodsko Vinogorje, Slobodnica, Klinovac - Klokočevik, Medvode - Glogovica i Topolice - Gornja Bebrina.
Tijekom trećeg tisućljeća prije Krista u prostore središnje i istočne Slavonije pristiže novi populacijski element i zaposjeda ovo područje - nosioci badenske kulture. Badenski etnik osvaja ove prostore kao nosilac novog doba - eneolitika. Vrijeme eneolitika predstavlja vrijeme pojave metalurgije - proizvodnje bakrenih predmeta. Nosioci badenske kulture unose svoj način života i naseljavaju se na drugim pozicijama od onih poznatih u vrijeme sopotske kulture. Žive u zemuničnim naseljima, spaljuju pokojnike ili ih sahranjuju skeletno, proizvode svoje osebujne oblike keramičkih posuda i ukrašavaju ih kaneliranjem, urezivanjem i sličnim postupcima. Za njih se pretpostavlja da su nosioci prvog (najstarijeg) vala seobe Indoeuropljana u europske krajeve. Nedaleko od Slavonskog Broda - na lokalitetu Saloš kod Donje Vrbe otkrivene su metalurške radionice u ostacima naselja badenske kulture. Slični tragovi proizvodnje metalnih predmeta pronađeni su i na lokalitetu Okukalj kod Gornje Bebrine te je time okolica grada Broda postala značajnim područjem za proučavanje pojave najranije metalurgije u Europi. Osim spomenutih lokaliteta vrijedno je spomenuti nalazište u Ruščici (Taške) i Donjoj Bebrini (Paljevine).
Prirodnim povijesnim razvojem badenska kultura u području Slavonije transformira se prije oko 4,500 godina u kostolačku kulturu, iz koje će se kasnije razviti vučedolska kultura - najznačajnija eneolitička kulturna manifestacija u Slavoniji koja u svojim kasnijim fazama doživljava ekspanziju i širi se na velik dio srednje i jugoistočne Europe. Nažalost, u okolici Broda imamo, za sada, utvrđene samo sporadične nalaze ovih kultura i to na lokalitetima: Gornja Bebrina - Okukalj, Donja Vrba - Saloš i Donja Bebrina - Paljevine.
Pri kraju trećeg tisućljeća prije Krista dolazi do propasti vučedolske kulture i nastaju velike promjene u ovim krajevima - rađa se novo doba - brončano doba. Tada započinje upotreba bakra vezanog u slitinu s olovom, kositrom ili arsenom - upotreba bronce. U okolici Broda nisu pronađeni tragovi najranijih kulturnih manifestacija ovog doba. Na lokalitetu Donja Bebrina - Paljevine otkriveni su ostaci keramike vatinske kulture - kulturne pojave kraja ranog i početka srednjeg brončanog doba. Veći broj lokaliteta vezan je uz ostatke "brodske kulture" (u literaturi označene kao bebrinski tip hatvanskog kulturnog kompleksa). O ovom fenomenu srednjeg brončanog doba vrlo se malo zna jer nije bilo sustavnih istraživanja niti jednog lokaliteta, iako ih je u širem području brodskog Posavlja poznato do danas desetak. Najznačajniji lokaliteti u okolici Broda su: Slavonski Brod - Galovo, Gornja Bebrina - Bidevi, Donja Bebrina - Malo selište, Stari Slatnik - Jelas polje.
Prije otprilike tri tisuće i tristo godina nastaje vrijeme kasnog brončanog doba. To je vrijeme nastanka kulture žarnih polja u Slavoniji. Nosioci ove kulture imaju vrlo razvijenu tehnologiju prerade i obrade bronce. Povoljan strateški i prometni položaj kao i blizina rudom bogatih predjela Bosne omogućili su pravu eksploziju naseljavanja područja oko Slavonskog Broda. Većina naselja je smještena u ravnici uz rijeku Savu gdje je pronađen i najveći broj otkrivenih nekropola i ostava. Okolica Broda je izuzetno značajan prostor za proučavanje fenomena brončanodobnih ostava. Radi se najvjerojatnije o ostavama putujućih majstora - ljevača brončanih predmeta.
Do sada je otkriveno dvadesetak ovakvih ostava s više tisuća brončanih predmeta različitog oblika i namjene: oruđe i oružje (srpovi, sjekire, noževi, britve, koplja, mačevi, bodeži i slično) te nakit (ogrlice, narukvice, nanogvice, prstenje, fibule, privjesci, okovi, igle, pojasevi i slično). Uz predmete od bronce pronađene su u ostavama i pogače sirove bronce, posude za lijevanje i kalupi za lijevanje bronce. Najznačajnije ostave su: Brodski Varoš - Jarača, Slavonski Brod - Bjeliš I i II, Slavonski Brod - Livadićeva ulica i Poljanci - Donje polje (više ostava). Stanovništvo tog vremena gradi nadzemne kuće od drveta i blata četverokutnog oblika, a često ih podižu u močvarnim predjelima pa ih tada grade u formi sojenica. Od petnaest uočenih naselja u okolici grada Broda spomenimo ona najvažnija: Završje - Gradište, Sibinj - Visovac, Ruščica - Vretena, Slavonski Brod - Bjeliš, Slavonski Brod - temelji Kazališno-koncertne dvorane i Garčin - Ilijanska šuma. Osobito značajni su i nalazi nekropola otkrivenih u Vranovcima (Gomilice), Oriovcu i Starim Perkovcima (Dobrevo). Radi se o ukopu spaljenih kostiju pokojnika tako da se kosti pokapaju u urnama (tzv. gređanski tip).
Pojava starijeg željeznog doba u Slavoniji nije popraćena nikakvim nasilnim promjenama jer i dalje nastavljaju živjeti tradicije nosilaca kulture žarnih polja pod dojmovima novih kulturnih utjecaja s Istoka i Zapada. U svakodnevnom životu gubi se uloga bronce i osiromašuje proizvodnja te se pojednostavljuju oblici predmeta, a povećava se uloga željeza. Ovo razdoblje započinje od osmog stoljeća prije Krista. Zbog neistraženosti lokaliteta iz ovog vremena može se govoriti samo o sporadičnim nalazima starijeg željeznog doba u okolici Slavonskog Broda. Najznačajniji lokaliteti bi bili: Slavonski Brod, Sibinj i Završje.
Novi migracijski pokreti počinju u petom stoljeću prije Krista premještanjem Kelta iz Galije na istok. U četvrtom stoljeću prije Krista stižu u naše krajeve i zauzimaju prostor Slavonije pa tako i brodsku okolicu. Tada započinje razdoblje mlađeg željeznog doba. Kao dobri poznavaoci obrade i prerade željeza te kao izraziti ratnici, Kelti se nameću domaćem stanovništvu kao gospodari. Vješti su u proizvodnji keramičkog materijala na brzo rotirajućem kolu, obradi stakla i emajla. Po uzoru na Grke i Rimljane kuju novac. Grade utvrđena naselja s bedemima od paljene zemlje - tzv. oppidum. Jedan takav oppidum je uočen na lokalitetu Donja Bebrina - Paljevine. Najznačajniji lokaliteti u okolici Broda su: Gornja Bebrina - Bidevi, Slavonski Brod - centar, Završje - Gradište i Klokočevik - Gardun grad.
Vlast Kelta u ovim prostorima traje sve do kraja prvog stoljeća prije Krista, kada u ovo područje prodiru Rimljani.
Josip Lozuk
Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod
