Slavonija, povijesna regija između Drave, Dunava i Save
SLAVONSKI BROD - Slavonija, regija u istočnoj Hrvatskoj leži između rijeke Drave na sjeveru, Save na jugu, planine Papuk na zapadu i Dunava na istoku. Slavonija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio istogog dijela Hrvatske. Zahvaljujući brojnim riječicama i potocima, očuvanim šumama, sačuvan je tradicionalni lovni i ribolovni turizam, te seoski turizam. Slavonija i Baranja su idealne destinacije za turiste koji žele provesti odmor u miru i tišini, daleko od gradskih gužvi.

Slavonija
 

Slavoniju okružuju tri rijeke: Sava, Drava i Dunav tvoreći prostor iznimne ljepote s bogatim šumama, pašnjacima i brežuljcima. U Slavoniji su brojni dvorci i ljetnikovci koji su nekad pripadali bogatim obiteljima, te daju posebnu draž ovom dijelu Hrvatske. Najveći grad u Slavoniji je Osijek, smješten na rijeci Dravi, predstavlja zanimljivu turističku destinaciju s brojnim parkovima, kulturnim spomenicima i brojnim zabavnim sadržajima.

Baranja je prirodno najbolje izdvojena cjelina. Prostire se između Drave, Dunava i granice sa Mađarskom. Na mjestu gdje se spajaju rijeke Dunav i Drava, priroda je napravila osobit fenomen Park prirode Kopački rit. Kopački rit bogat je životinjskim i biljnim svijetom. 1967. god. proglašen je parkom prirode, a uže područje zoološkim rezervatom. Veća mjesta na području Slavonije i Baranje su: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Slavonski Brod, Požega, Daruvar, Nova Gradiška, Kutjevo, Županja, Đakovo, Našice, Virovitica. Većina smještaja su pansioni sa apartmanima i sobama ili hoteli. Glavna turistička ponuda Slavonije i Baranje bazirana je na lovnom turizmu, ribolovu, te seoskom turizmu, tj. agroturizmu.

Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću na ova pordručja stižu Mađari (Huni), i pripadaju pod krunu Svetog Stjepana (Szent István) sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Mađarsko stanovništvo, kao i domicilno slavensko stanovništvo, na ovim područjima ostaje i tijekom turske vladavine, a u selu je 1576. godine organizirana prva protestanska sinoda na ovim prostorima. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente (Szentá) u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do 1868. godine ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Nakon Austro-Ugarske nagodbe, Baranja se vraća pod direktni nadzor Budimpešte.

Baranja je od 1945. godine, dio Socijalističke Republike Hrvatske u sastavu SFR Jugoslavije. Godine 1991., ovo je područje okupirano i uključeno u tzv. SAO Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koja je bila dio srpske paradržave RSK na području Hrvatske. Nakon Oluje i pada zapadnog dijela RSK, ovo je područje od 1996., bilo dio prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, a od 1998. godine je pod potpunom upravom Republike Hrvatske i danas je dio Osječko-baranjske županije.

Ivana M., Projekt SBONLINE
Slavonski Brod, 10.11.2010.
GO TOP